Zaposlene u Crnoj Gori od januara 2027. godine očekuju značajne promjene u obračunu zarada, a povećanje ne bi trebalo da bude ograničeno samo na radnike koji trenutno primaju minimalnu platu.
Crnogorska vlada je 17. septembra usvojila set zakona koji bi trebalo da omoguće primjenu novog sistema zarada, poznatog kao „Euro model“, koji je ranije najavio premijer Milojko Spajić.
Prema najavljenom modelu, minimalne neto plate biće vezane za nivo obrazovanja potreban za određeno radno mjesto.
Za poslove za koje je potrebno osnovno ili niže obrazovanje minimalna plata trebalo bi da iznosi 1.000 evra, dok je za radna mjesta sa srednjim obrazovanjem predviđeno najmanje 1.250 evra.
Za radna mjesta koja zahtijevaju visoko obrazovanje minimalna neto zarada trebalo bi da bude 1.400 evra.
Prema podacima Vlade Crne Gore, novim sistemom moglo bi biti obuhvaćeno više od 250.000 zaposlenih u privatnom i javnom sektoru.
Koliko je to više nego sada?
Trenutni minimalac u Crnoj Gori iznosi 600 evra za radna mjesta do V nivoa kvalifikacije, dok je za VI i više nivoe 800 evra.
Uvođenjem novih iznosa, najniža plata od 600 evra bila bi povećana na 1.000 evra, što predstavlja rast od 400 evra.
Kod kategorije gdje je sada minimalna zarada 800 evra, najavljeni iznos od 1.400 evra značio bi povećanje od 600 evra.
Iz Vlade, međutim, napominju da sadašnja i buduća kategorizacija nisu potpuno iste, pa ova poređenja služe prvenstveno za prikaz razlike između najavljenih iznosa.
Povećanje i za one koji već imaju veće plate
Promjene se ne odnose samo na radnike koji primaju minimalac.
Vlada planira i dodatno smanjenje poreskog opterećenja rada, što bi, prema njihovim projekcijama, moglo povećati neto primanja i zaposlenima koji već imaju plate iznad minimalne.
Spajić je kao primjer naveo zaposlenog koji trenutno prima 1.600 evra neto.
Ako poslodavac za njegovu ukupnu zaradu sada izdvaja oko 1.980 evra, prema Vladinoj računici od januara bi, uz isti ukupni trošak poslodavca, neto plata mogla iznositi oko 1.870 evra.
To bi značilo 270 evra više mjesečno za zaposlenog, bez povećanja ukupnog troška poslodavca.
Spajić je prilikom predstavljanja modela naveo da bi zaposleni, zavisno od visine primanja, zadržavali između 92 i 97 centi od svakog eura koji poslodavac izdvoji za njihovu zaradu.
Plata od 1.600 evra mogla bi preći 2.000
Postoji i dodatna mogućnost za još veće povećanje.
Vlada želi da se povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta primijeni i u privatnom i u javnom sektoru, ali je za takvu promjenu potrebna saglasnost socijalnih partnera.
Ukoliko prijedlog bude prihvaćen, Spajić je naveo da bi zaposleni koji sada prima 1.600 evra mogao imati više od 2.000 evra neto.
Ipak, taj iznos za sada nije zagarantovan, jer zavisi od konačnog dogovora socijalnih partnera i usvajanja predviđenih promjena.
